HODOČAŠĆA I PROCESIJE
Hodočašće Djevici Siromaha u Banneuxu
Svake godine na treću subotu u mjesecu rujnu Hrvati katolici iz Velikog Vojvodstva Luksemburg, njemačke pokrajine Nordrhein-Westfalen (Sjeverna Rajna-Vestfalija), Belgije i Nizozemske već skoro 50 godina organizirano hodočaste u svetište Majke Božje, Djevice Siromaha u Banneuxu.
Banneux je malo mjesto u Belgiji s otprilike tristotinjak stanovnika, a smješteno je jugoistočno od grada Liègea i 30-tak kilometara od tromeđe Belgije, Nizozemske i Njemačke. U Banneuxu, davne 1933. godine, jedanaestogodišnjoj djevojčici Mariette Beco se osam puta ukazala Blažena Djevica Marija predstavivši se kao „Djevica Siromaha”. Od tada do danas svetište je zadržalo svoj autentičan, skroman i jednostavan izgled okružen prirodom. Svetište se nalazi na adresi: Rue de l'Esplanade 57, 4141 Sprimont, Belgija.
Dnevni raspored hodočašća
10:00 - 11:30 Sveta ispovijed u crkvi Djevice Siromaha
uz meditativni molitveni program
12:00 Sveto misno slavlje
13:20 Molitva za bolesnike i blagoslov prisutnih
13:30 - 15:45 Ručak na parkingu u blizini crkve
16:00 Put križa
.jpg)
Put križa počinje ispred kapelice sv. Mihaela, a završava ispred zavjetne kapelice Regina Croatorum. Kapelicu Regina Croatorum u svetištu su podigli hrvatski vjernici kao znak vjernosti Blaženoj Djevici Mariji.
Foto: HKZ Luksemburg/ Drago Babić
Hodočašće u čast Gospe Luksemburške, Tješiteljice žalosnih
U čast Majke Božje, Tješiteljice žalosnih, svake godine od trećeg do petog tjedna nakon Uskrsa slavi se oktava, odnosno „Oktav". Oktava je najvažniji vjerski događaj u Velikom Vojvodstvu Luksemburg.
Soleil généreux et public nombreux pour la traditionnelle procession. (photo Claude Lenert)
U grad Luksemburg tada hodočaste mnogobrojni vjernici iz cijelog Velikog Vojvodstva, ali i susjedne njemačke regije Eifel, francuske Lorene i belgijske regije Province de Luxembourg. Ova tradicija započeta je davne 1666. kada je tadašnje provincijalno vijeće izabralo svetu Mariju, Majku Božju, za zaštitnicu Luksemburga. Završetak dvotjednog hodočašća obilježava se zaključnom procesijom ulicama središta Luksemburga. U procesiji sudjeluju članovi obitelji velikog vojvode, članovi vlade i parlamenta Luksemburga, predstavnici sudske vlasti te razne skupine vjernika, uključujući i katoličke misije mnogih naroda.
Hrvatska katolička zajednica svake godine sudjeluje u završnoj procesiji uz molitvu i pjevanje noseći Gospinu sliku i hrvatsku zastavu. Završna procesija Oktave je dio nematerijalne kulturne baštine Velikog Vojvodstva Luksemburg.
Foto: HKZ Luksemburg/ Danijela Bašić
Ehternaška plesna procesija (Echternacher Springprozession)
Aufstellung zur Echternacher Springprozession (Archiv) / © Thomas Frey ( dpa )
Svake godine u utorak nakon blagdana Pedesetnice ili Duhova u Ehternahu se okupljaju hodočasnici iz zemlje i inozemstva kako bi sudjelovali u Ehternaškoj plesnoj procesiji, (Echternacher Springprozession) jedinstvenom religiozno-kulturnom fenomenu. Posebnost plesne procesije je to što omogućuje da se cijelo tijelo uključi u molitvu: pokreti tijela praćeni neprestanim ponavljanjem melodije sličnoj polki jedinstven su izraz kršćanske radosti.
Riječ je o religioznom obliku izražavanja, čiji nastanak seže u daleku prošlost i koji je u svojoj posebnosti opstao do našeg vremena. Ova plesna procesija privlači svake godine tisuće hodočasnika da odaju počast svetom Willibrordu, europskom svecu, kojeg često nazivaju apostolom BENELUX-a.
Članovi naše zajednice koji sudjeluju u procesiji pozvani su okupiti se u utorak nakon blagdana Pedesetnice ili Duhova u 10:00 sati u dvorištu stare opatije (Alt Altabtei-Hof) u Ehternahu kako bi se pridružili grupi hodočasnika dekanata Jug-Istok kojem regionalno pripada i naša misijska zajednica.
U plesnoj procesiji u Ehternahu ne nose se nikakva nacionalna obilježja. Preporučeno je nositi košulju ili sličan odjevni predmet bijele boje na gornjem dijelu tijela.
Ehternaška procesija u utorak nakon blagdana Pedesetnice ili Duhova važan je dio nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta Luksemburga. Procesija počinje u dvorištu stare opatije (Alt Altabtei-Hof) u Ehternahu, a završava na grobu svetog Willibrorda u kripti bazilike u Ehternahu.